Header dijagnostika
28.05.2020.

Reuma i mi portal Živjeti sa reumom Antireuma.com

mojTim

Ukucajte pojam koji tražite i dobićete spisak topika na sajtu Antireuma koji ga sadrže.

Navigator DV2

Dijagnostika reume

Reumatski Artritis

U Uvodu smo rekli da je ovo najčešće reumatsko oboljenje, ćesto i sinonim za sve bolesti reumatskog sindroma. Dali smo i najčešću definiciju reumatskog artritisa: Reumatoidni artritis je sistemska bolest vezivnog tkiva u kojoj se, kod većine bolesnika, kliničke manifestacije ispoljavaju uglavnom ili skoro isključivo na perifernim zglobovima. Najčešće zahvata male zglobove šaka i stopala. Kao posljedica perzistirajućeg sinovitisa postepeno nastaje destrukcija hrskavice i kosti, a kao posljedica deformacije zglobova. U terminalnoj fazi nastaje fibrozna ili rjeđe koštana ankiloza.
Reumatski artritis je hronična upalna reumatska bolest lokomotornog sistema, a najjače pogađa periferne zglobove ekstremiteta. Bolest je češća kod žena u dobi od 20 do 40 godina.
Reumatski artritis (RA) je oblik artritisa koji uzrokuje bol, oteklinu, ukočenost i gubitak funkcije u zglobovima.
To je hronična, sistemska upalna bolest koju karakteriše uništavanje sinovijalne membrane što rezultuje destrukcijom, ankilozom i deformitetom.
Svi deformiteti, promjene na tetivama i zglobovima posljedica su štetnog djelovanja hipertrofičnog sinovijalnog tkiva.
Bez pravodobnog i odgovarajućeg liječenja, postupno se pogoršava. Riječ je o upali što zahvaća sve zglobove osim kičme (rijetko vratni dio), pa i zglobove grkljana (glas postane promukao) i zglobove među slušnim koščicama (oslabi sluh).
Uzroci artritisa
Reumatski artritis posljedica je "greške" imunološkog sistema: zbog još nepoznatog razloga, neke se bjelančevine u bolesnikovom tijelu toliko promijene da ih tijelo više ne prepoznaje kao vlastite, pa se stvaraju protutijela nastaju promjene u čahurama zglobova ruku i nogu. Rezultat je upala, više ili manje ozbiljna, s jačim ili slabijim tegobama.
Iako postoji genetska predispozicija, bolest nije ni nasljedna, niti zarazna.
Emotivni stres pospješuje razvoj bolesti, barem u nekim slučajevima.
Simptomi manifestacija
Pogledaj u Uvodu 7 kriterija za preliminarnu dijagnozu
Reumatoidni artritis najčešće počinje postupno uz poremećaj opšteg stanja zdravlja: bolesnik se osjeća nevoljko, brzo se zamara već pri malim naporima, znoji se, nema apetita, mršavi i loše spava. Potom se javlja "jutarnja zakočenost" u zglobovima, koja je obično najizraženija u šakama: pri buđenju, prsti ruku (ali i nogu ili bilo koji drugi zglob) su kruti i potrebno je neko vrijeme da se razgibaju. Zatim su cijeloga dana pokretni, ali se isti osjećaj ponavlja svakoga jutra. Razvojem bolesti zakočenost traje sve duže.
Dalji upalni proces uzrokuje razaranje zglobne hraskavice i zglobnih tijela, nestabilnost zgloba, devijacije prstiju i deformacije različitih oblika. Zbog upale veziva atrofiraju mišići, a mišićne niti propadaju.
Nakon nekog vremena bolesnik počinje osjećati bol u zglobovima, prvo blagu (samo pri opterećenju, pritisku, rukovanju i sl.), a potom sve izrazitiju, čak i kad miruje, čak mu noću remeti san. I te boli obično najprije osjeti u zglobovima šaka. Na primjer, prsti ruku svijaju se i skreću ustranu (vidi sliku). Prednji se dio stopala proširi, a palac se podvije pod ostale prste. Zglobovi postaju labavi ili se ukoče, pa se neliječeni bolesnik teško služi rukama i teško hoda.
Tok bolesti obilježavaju faze pogoršanja (egzacerbacije) i faze smirenja upalnog procesa (remisije), sve do invaliditeta, ukoliko se ne liječi.
Vremenom se javljaju vidljive promjene - otekline zglobova, obično u malim zglobovima prstiju (katkad i u nožnim prstima). Pritom oteknu prvi i drugi zglob, a krajnji zglob ostane nepromijenjen. Otekline su uvijek "simetrične", tj. na istovrsnom zglobu obiju ruku ili obiju nogu.
Upala može zahvatiti sve zglobove, u kojima buja bolesno, upalno tkivo što nagriza i razara hrskavice kosti, pa se zglobovi izobličuju. Na primjer, prsti ruku svijaju se i skreću ustranu, prednji se dio stopala proširi, a palac se podvije pod ostale prste. Zglobovi postaju labavi ili se ukoče, pa se neliječeni bolesnik više ne može služiti rukama niti hodati - postaje potpuni invalid.
Upala zahvata i tetive i mišiće u okolici zglobova, pa katkad nastaju čvorići u potkožju (najčešće oko laktova). Dolazi i do upalnih promjena u krvnim žilama kože (začepe se i na koži nastaju ranice), u oku i u plućima, a uvijek se razvija i popratna malokrvnost (anemija).

Patofiziologija i klinička slika
RA karakteriše rašireni dugotrajni sinovitis (upala zglobne ovojnice). Uzrok nije poznat, ali sigurno je da ulogu igra reumatoidni faktor kojeg proizvode plazma ćelije te lokalna upala s nastankom imunosnih kompleksa.
Normalna zglobna ovojnica je tanka i čini je nekoliko slojeva sinovicita. Sinoviociti igraju centralnu ulogu u upali zglobne ovojnice. Kod RA zglobna ovojnica se jako zadebljava, toliko da se može osjetiti i vidjeti kao oteklina oko zlobova i tetiva.
Fibroblasti iz proliferirajuće zglobne ovojnice također urastaju oko krvnih sudova između ruba zglobne ovojnice i kosti i oštećuju kost.
To se vidi na MRI-u u prvih 3-6 mjeseci nakon početka artritisa, prije nego se dijagnostičke koštane erozije pojave na RTG-u. Erozije vode do raznih deformiteta i pridonose dugotrajnom invaliditetu.
RA može započeti iznenada, s isvremenom upalom više zglobova. Obično započinje jedva primjetno, postupno zahvaćajući različite zglobove. Upala je obično simetrična: kad je zahvaćen zglob na jednoj strani tijela, isti zglob je također zahvaćen na drugoj strani tijela.
Tipično je da promjene počinju na malim zglobovima prstiju ruke i noge, šaka, stopala, na ručnom zglobu, laktu i gležnjevima. Zglobovi su bolni, često ukočeni, posebno nakon ustajanja iz kreveta i dužeg mirovanja. Klinička slika je u početku bolesti obično nekarakteristična i vrlo varijabilna.
Upozoravajući simptomi su gubitak apetita, bol u mišićima, anemija i ubrzana sedimentacija eritrocita. S napredovanjem bolesti destruktivne promjene i deformacije postaju uočljivije. Prsti šaka krive se ulnarno (ulnarna devijacija), a prsti stopala fibularno (fibularna devijacija).
Kao što je već rečeno:
Konačnu dijagnozu prepustite stručnjaku: doktoru reumatologu ili internisti.
Neophodno je diferencijalno-dijagnostički odvojiti reumatoidni artritis od: Gihta, Psorijatičnog artritisa, Sistemskog lupus eritematodesa (SLE), Reaktivnog artritisa, Spondiloartropatije, Infektivnih bolesti.
Rjeđe bolesti koje mogu biti diferencijalno-dijagnostički problem su: psorijaza, osipi kože, mukozni ulkus, fotoosjetljivost, Raynaud-sindrom, inflamatorne bolesti crijeva, inflamacije oka, infektivna dijareja, nefritis ili izolovana upala distalnih interfalangealnih zglobova.
Najvažnije je izdiferencirati reumatoidni artritis od osteoartritisa.
Lijekovi
Lijekovi propisuje liječnik porodične medicine.
U liječenju artritisa koriste se dvije osnovne skupine lijekova - glukokortikoidi i bazični antireumatici (DMARD – eng. Disease Modifying Antirheumatic Drugs).
Glukokortikodi (prednizon, metilprednizon) su lijekovi koji se zbog brzog djelovanja koriste kao lijekovi za brzo smirivanje upale, dok su bazični antireumatici lijekovi koji se koriste kao lijekovi za dugotrajno smirivanje i zaustavljanje upale, što ujedno znači zaustavljanje progresije bolesti i oštećenja zgloba.
Bazični antireumatici dijele se na skupinu klasičnih osnovnih antireumatika (metotreksat, leflunomid, salazopirin, klorokin, hidroksiklorokin) i ciljanih antireumatika (bioloških i sintetskih antireumatika) koji ciljano blokiraju određenu molekulu ili stanični biljeg koji su bitni u upalnom procesu i na taj način sprječavaju razvoj upale (blokatori citokina TNF-alfa, interleukina 6, interleukina 1, interleukina 17, blokatori CD20, JAK-inhibitori) (vidi novi lijekovi).
Rehabilitacija
Rehabilitacija je bazirana na nizu koordiniranih postupaka kojima se zbrinjavaju posljedice bolesti, uz aktivno učešće i participaciju bolesnika.
Rehabilitacija uz liječenje lijekovima, ima za cilj očuvanje punog ili funkcionalnog opsega pokreta svih zglobova, povećanje i očuvanje mišićne snage, uz toleranciju dnevnih opterećenja bez ili s podnošljivim bolom.
Cilj je osposobiti bolesnika za povratak "normalnom" životu sa maksimalnim kapacitetom.
Plan tretmana obuhvata:
•Terapiju bola,
•Zaustavljanje progresije bolesti,
•Održavanje funkcije zahvaćenih zglobova,
•Prevencija i liječenje osteoporoze,
•Edukaciju pacijenata,
•Reumatoidni artritis je faktor rizika za nastanak koronarne bolesti srca (KBS), te je neophodno liječiti dislipidemiju i redukovati ostale riziko faktore za KBS,
•Održanje psihosocijalne funkcionisanosti
jump top
Podnožje-Footer-veze-