Dijagnostika reume

Lumbago -krstobolja-

Krstobolja (lumbago) naziv je za bol u slabinskom dijelu kičme, odnosno krstima.

Odmah iza glavobolja, bolovi povezani sa kičmom su drugi najčešći razlog zašto se ljudi obraćaju za pomoć doktoru.
Oko 26% radno sposobnog stanovništva svake godine zatraži liječničku pomoć zbog te bolesti. To znači da se godišnje izgubi velik broj radnih dana zbog krstobolje, što uz troškove liječenja i bolovanja iziskuje znatna novčana sredstva.
Zato je posebno važna edukacija o načinima liječenja i prevenciji recidiva krstobolje.

Kičma i lumbago

Kičma je sastavljena od 34 pršljena od kojih su neki zakržljali. Prema gore kičma završava lubanjom, a prema dolje zdjelicom.
Između dva pršljena nalazi se disk ili pločica koji se naziva i intervertebralni disk.
Pokret između pršljenova moguć je pomoću para zglobova (fasetni zglobovi) i diska ili ravne pločice (intervertebralni disk). Oni ublažuju opterećenje kičme naročito intervertebralni disk. Intervertebralni disk se mijenja tokom života. U starijoj dobi nije toliko elastičan, manje veže vodu i zbog toga je manje otporan za ublaživanje udarca pršljenova pa se češće javljaju bolni sindromi ili bol u vratnom i slabinskom dijelu.
Ligamenti povezuju pojedine pršljenove i daju im potrebnu čvrstoću. S godinama života i oni postaju neotporni i lako se oštećuju.
Na krajevima pršljenova kod osoba starijih od 40 godina javljaju se koštani nastavci ili osteofiti. U nepovoljnom položaju osteofiti mogu podražiti živce koji izlaze iz kičme i izazvati krstobolju.
Intervertebralni disk je pomičan i u nepovoljnim položajima ide prema straga ili sa strane vršeći pritisak na kičmenu moždinu ili živce.

Uzroci krstobolje

Uzroci krstobolje su različiti. S pravom se tvrdi da pojam krstobolja odgovara simptomu bola, a ne konkretnoj bolesti.
Najjednostavnije je izvršiti podjelu na tri grupe uzroka.
Prva grupa je i ona najpoznatija, su krstobolje uzrokovane degenertivnim oboljenjima: diskopatije, diskus hernije, koštane izbočine (osteofiti) spadaju u ovu grupu. Specifičnost kod ove grupe je činjenica da nastaju polako, te tako od prve pojave bolova i signala da nešto nije u redu, proces može trajati i godinama.
Drugu grupu uzoka čine traume u širem smislu. Udarci u predio kičme i krsta mogu nagnječiti meko tkivo i izazvati bolove, bez obzira je li hematom prisutan ili nije. Jači udarci ili trzajevi (poput onih kod pada s visne, ili saobraćajnih nesreća) mogu izazvati subluksacije (poluiščašenjem) pršljenova, sa posljedicnim njihovim pritiskom na meka tkiva, medu kojima i živčane spletove. Pod traumom možemo smatrati i slučajeve naglog preopterećenja mišića donjeg dijela leđa sa posljedicnom upalom njihova hvatišta i/ili istegnucima samih mišica, što se dogada kod intenzivne fizičkih aktivnosti.
Treću grupu čine različite boleste kod kojih je krstobolja tek jedan od simptoma. U ovim stanjima rijetko liječimo same bolove u donjem dijelu leđa, već su napori usmjereni u pokušaj utjecaja na primarno oboljenje. Tako ovdje ubrajamo reumatološke bolesti u kojima dolazi do promjena na malim zglobovima kičme, hrskavici i kostima, zatim osteoporozu, potom bolesti unutarnjih organa poput bubrega, jetre, crijeva i slezene, a moguće i prostate, sve do malignih oboljenja same kičme.

Simptomi i dijagnostika

Uobičajeni simptomi koji lumbalnoog sindroma
Bolesti i tegobe povezane sa kičmom se uglavnom svode na bolove u lumbsakralnom dijelu (krstobolja) i u vratnom dijelu kičme. Ti bolovi su često popraćeni sa napetim ili bolnim mišićima te smanjenom ili bolnom pokretljivošću.
Tegobe se mogu javiti kao poteškoće kod hodanja, stajanja, sjedenja, ustajanja i dizanja iz stolice, ili iz auta, vezivanja cipela, oblačenja čarapa itd.
Bol može biti žestoka ili pak umjerena i povremena, pojavljuje se postupno ili naglo i, nažalost, često se ponavlja.
Bolesnik ostaje ukočen u jednom položaju, i to najčešće u stranu. Bolest se može pojačavati naročito pri pokušaju izvođenja pokreta, kašljanje, kihanje i uopšte napinjanje pojačava boli.
Pokret kičme je ograničen i smanjen ili nije moguć.
Bol se obično širi prema vanjskoj, stražnjoj ili prednjoj strani natkoljenice ili prema koljenu, potkoljenici ili stopalu.
Ta se bol naziva i prenesena bol. Kuda će se širiti, zavisi o "ukliještenom" živcu. Mogu nastati i trnci u nogama te oslabljen osjet u jednoj nozi ili objema nogama.
Ponekad se razvija mišićna slabost pa je zbog toga otežan hod, posebno na prstima ili petama.
Krstobolja može trajati od nekoliko dana do nekoliko mjeseci.

Može se zaključiti da je krstobolja ustvari simptom, a ne sama bolest.
Zato niti jedna danas poznata metoda liječenja ne može dati dobre rezultate kod svih krstobolja. Svaki uzrok krstobolje ima specifičan način liječenja.
Pretrage kičme kod bolesnika s krstoboljom započinju iscrpnom anamnezom i kliničkim pregledom.
Slijede laboratorijska i radiološka dijagnostika, ali tek nakon smirivanja akutnih simptoma. Kod sumnje na oštećenje živaca pritiskom radi se elektromioneurografija (snimanje električnih mišićnih impulsa).
Dijagnostika je posljednjih godina poboljšana upotrebom kompjuterske tomografije (CT) i magnetne rezonance (MR), koje omogućuju primjeren prikaz kičme i sadržaja u njenom kanalu.
Smatra se da su degenerativni procesi u tijelu i njihovo napredovanje spoj genetskog naslijeđa i načina života.
Tačan uticaj jednog u odnosu na drugi faktor, još nije tačno određen što ima za posljedicu različite pristupe liječenju.

Prevencija

Osnovna prevencija ovog sindroma sastoji se u održavanju adekvatne fleksibilnosti putem redovitog prakticiranja vježbi istezanja.
Isto je tako važno uspostaviti pun opseg kretnji u nozi koja je pogođena ovim sindromom, ojačati oslabljene mišiće, te postići potpuno bezbolan hod prije povratka u uobičajeni nivo aktivnosti. Preporučuje se i:
-svakodnevno vježbati najmanje 20 minuta, < br>-održavati optimalnu tjelesnu težinu,
-hodati umjereno dugim koracima,
-spavati i ležati na umjereno tvrdom ležaju u najudobnijem položaju,
-automobilom se voziti što kraće ili praviti češće pauze pri dužoj vožnji,
-da svi pokreti budu polagani.

Posebnu pažnju treba obratiti na:
-zauzimanje zaštitnih položaja pri određenim poslovima kao i pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti
-jačanje mišića koji održavaju uredan posturalni položaj – važno je postići ravnotežu između snage mišića prednjeg trbušnog zida i mišića leđa, te ravnotežu između fleksora i ekstenzora kuka.

Šta osobe s krstoboljom treba da izbjegavaju?
-Savijanje trupa prema naprijed s ispruženim nogama,
-savijanje trupa prema naprijed uz okretanje kičme,
-podizanje predmeta s poda u polupognutom položaju,
-oblačenje čarapa i cipela u položaju trupa pognutog naprijed
-dugo stajanje u jednom položaju,
-nošenje cipela s visokom potpeticom pri stajanju ili hodanju duži period,
-dugo sjedenje u stolici, kao i
-svako naglo pokretanje.

Ova preventivna uputstva univerzalno važe za većinu reumatskih oboljenja

Terapija i rehabilitacija

U blažim slučajevima dovoljno je samo nekoliko dana mirovati u krevetu, a nakon toga postupno obavljati svakodnevne kućne aktivnosti.
Duže ležanje može uzrokovati slabiji oporavak.
Hladni ili topli oblozi na bolna mjesta takođe mogu pomoći.
U iznimno bolnim situacijama, preporučuju se lijekovi koji opuštaju mišićni smpazam te analgetici, po mogućnosti u kraćem razdoblju. Uzimanje nesteroidnih reumatika kao što su ibuprofen, diklofenak ketoprofen itd. smanjuju upalu i bolove.
U težim slučajevima mogu se dati i kortikosteroidi.
U najtežim slučajevima neophodan je hirurški zahvat.

No, ono što stvarno (i preventivno) liječi jest vježbanje i to istezanje.
Koristi se i fizikalna terapija ultrazvukom, električnom stimulacijom, laserom itd.

Podnožje-Footer-veze-